Početna Lenino ćoše Forum Arhiva Biblioteka Antologija poezije Galerija Profil Pravilnik Izloguj se
Antologija poezije

Jovan Jovanović Zmaj (24. novembar 1833 — 3. jun 1904)
Jedan od najvećih liričara srpskog romantizma; lekar po zanimanju.

Rođen je 1833 god. u Novom Sadu. Gimnaziju je učio u Novom Sadu i Požunu, a prava u Pešti, Pragu i Beču. Potom odlazi u Peštu za nadzornika zadužbine Tekelijanuma, gde istovremeno studira medicinu i izdaje satirični list „3. maj“, po kome je dobio nadimak. Kad je završio medicinu, živi kao lekar u Novom Sadu, Beču, Beogradu, Zagrebu i drugim mestima. U toku cele druge polovine XIX veka on je najproduktivniji srpski pesnik, urednik mnogih listova i časopisa i jedan od najistaknutijih nacionalnih radnika. Umro je 1904 god. u Sremskoj Kamenici, u Sremu.

Dve najbolje zbirke njegovih pesama su Đulići i Đulići uveoci. Veliki broj njegovih šaljivih i dečijih pesama, štampanih po raznim listovima i časopisima, izišle su u dva izdanja celokupnih dela : Pevanija i Druga pevanija. Poslednje su štampane zbirke: Snohvatice i Devesilje. U prozi je napisao jednu pesničku legendu („Vidosava Branković“) i jedan šaljivi pozorišni komad („Šaran“). Zmaj je i prevodio dosta, naročito iz mađarske književnosti. Najbolji su mu prevodi mađarskog pesnika Aleksandra Petefija (rođenog Petrović). Pored ostalih pesama, od njega je preveo spev „Vitez Jovan“.

Iz nemačke poezije prevodi Getea („Herman i Doroteja“, „Ifigenija u Tavridi“) i s uspehom podražava Hajneovu ljubavnu liriku i epigram i orijentalsku poeziju Fridriha Bodenšteta („Pesme Mirca Shafije“). Od ostalih prevoda iz strane književnosti znatniji su mu: „Demon“ od Ljermontova i „Enoh Arden“ od engleskog pesnika Tenisona. Pored „3maja“, uređivao je još dva satirična lista: „Žižu“ i „Starmali“. Od 1880 pa do smrti izdavao je dečiji list „Neven“, najbolji srpski dečiji list tada.


Brankova želja
Kaži mi, kaži
Ljubim li te... il me sanak vara
Moje nebo, jer je mutno
Negdašnjem prijatelju
Otkide se
Pođem, klecam
Probudio s orkan ljuti
Sunce s rodi pa zaviri
Svetli grobovi
Tiho noći
Đulići
Što je java tako kivna



Carstvo Lokvanja

Copyright © 2005 Carstvo Lokvanja